Borislav Božić
Rođen je 1956. godine u Prnjavoru, a u Drenovi odrasta i stječe prva životna iskustva. U Rijeku dolazi 1971. godine gdje i sad živi i radi. Redovito se vraća u svoju Drenovu propitujući jauke pupkovine kroz prizore još uvijek zagonetnog i monumentalnog Ljubića.
Diplomirao je na studiju likovne kulture, smjer grafiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci u klasi profesora Josipa Butkovića. Radi kao srednjoškolski profesor.
Za kontinuirano bavljenje pedagoškim radom nagrađen je mnogobrojnima međunarodnim i domaćim nagradama i priznanjima. Na početku svoga pedagoškog rada dobiva nagradu kao najbolji prosvjetni radnik za školsku godinu 1985./86.
Svojim nesebičnim radom na promicanju fotografske umjetnosti pedagoški djeluje na mlade generacije trasirajući njihovu energiju prema budućim značajnim ostvarenjima na području vizualnih umjetnosti. Upravo za poticanje i njegovanje fotografskog stvaralaštva kod mladih 2004. godine dodijeljeno mu je zvanje Instruktor-savjetnik s Plaketom Izidora Kršnjavog, a 2005. godine je na nacionalnoj razini dobitnik Godišnje nagrade za rad s mladima na području fotografije.
Kao vrstan metodičar i poznavatelj struke neprekidno drži stručna predavanja i vodi mnogobrojne radionice na stručnim aktivima profesora likovne umjetnosti. Pored profesionalnoga rada u školi te angažmana u Fotoklubu Rijeka i Fotosavezu PGŽ-a, važan su dio njegove umjetničke prakse slikanje, grafika i fotografija. O stručnosti mu i posvećenosti likovnoj umjetnosti, pa time i fotografiji, najbolje svjedoči neprekidnost rada, jer crta i slika odmalena pa sve do danas, a prve je fotografije načinio još davne 1971. godine. Ta kreativna znatiželja još uvijek traje. Kako bi potvrdio svoju teoriju stvaralačkog poimanja fotografske slike, dio svoga umjetničkog habitusa posvetio je slabije poznatim i gotovo zaboravljenim fotografskim tehnikama, odnosno cameri obscuri. Snimajući najobičnijom kutijom, dostigao je vrlo visoku umjetničku razinu.
Sve nabrojano samo je nastavak fascinantne energije kojom Božić već tri desetljeća neprekidno daje nove doprinose podsjećanju na važnost kulture u gradu Rijeci, ne libeći se umjetničkim formama čak i osobni život pretvoriti u kulturnu agendu, npr. art projekt naziva „Zašto je Borislav Božić živio život beskućnika?“ ostvarenom u Rijeci i Budimpešti gdje je propitkivao spregu korporativnog kapitala i politike neosjetljive za sudbinu pojedinca.
Božić više od 20 godina vodi fotografsku radionicu u Školi stvaralaštva „Novigradsko proljeće“. Niz godina je član Državnoga povjerenstva za vizualne umjetnosti i dizajn za natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske.
Posebne zasluge ima kao dugogodišnji organizator i voditelj Fotokluba Rijeka. Inicijator je mnogih originalnih klupskih projekata i izložbi od kojih su mnoge međunarodnog karaktera. Zahvaljujući tomu vrhunski umjetnici dolaze u Rijeku te iz nje odlaze obogaćeni novim iskustvima i prijateljstvima postajući tako ambasadorima kulturne politike Grada Rijeke.
Inicira i utemeljuje Galeriju Principij u okviru rada Fotokluba Rijeka. Potiče i osniva Fotosavez Primorsko-goranske županije s ciljem okupljanja i dinamiziranja rada fotografskih autora s primorsko-goranskoga područja.
Selektor je i član žirija na mnogobrojnima fotografskim izložbama. Kao organizator i kustos priredio je više od 150 izložaba. Postavljenim izložbama i napisanim tekstovima uspostavio je nove i suvremene odnose spram fotografskoga stvaralaštva.
I u okviru rada Fotokluba Rijeka posebnu pažnju posvećuje mladima. Inicirao je i osnovao Sekciju mladih koja prati vremenski slijed školske i akademske godine, a kruna toga je realizacija Festivala fotografije mladih „Život je lijep“ u lipnju. Također je potaknuo i osnovao Sekciju ljubitelja analogne fotografije. Utemeljio je i koncepcijski osmislio Riječki festival fotografije PHOTORI koji se godinama održava svake jeseni. Vlastitim angažmanom (arhivski i terenski istražuje) kao i javnim pozivima građanstvu prikupio je zavidnu zbirku fotografske opreme i pribora i od toga formirao muzejsku zbirku koja je otvorena na uvid posjetiteljima Galerije Principij. Na istom je principu formirao i od zaborava očuvao biblioteku fotografske literature čime je nadopunio opći fond znanja o riječkom kulturnom naslijeđu. Tim je pothvatima Rijeku kapitalizirao na globalnoj mapi fotografske kulture. Po vlastitim metodama je koncipirao školu fotografije koju mnogi preuzimaju i usvajaju kao visokostručni i najsuvremeniji način učenja.
Dobitnik je Godišnje nagrade Grada Rijeke za 2017. godinu za izniman i prepoznatljiv doprinos umjetničkom i pedagoškom razvoju grada te promicanje svijesti o važnosti kulture za identitet Rijeke.
Član je HDLU-a Rijeka, Umjetničkog savjeta HDLU-a Rijeka, predsjednik Fotokluba Rijeka i Fotosaveza Primorsko-goranske županije.